Članice Europske migracijske mreže Nacionalne kontaktne točke za Republiku Hrvatsku okupile su se 16. prosinca na 13. sastanku nacionalne mreže koji je pratila i panel rasprava o temi Tražitelji međunarodne zaštite i tržište rada.
Uvodno obraćanje imala je gđa Ivana Perlić Glamočak ispred Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske a potom je nastavila s govorom u panelu u kojem su joj se pridružili i g. Vlatko Večkovec iz Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu te gđa Elizabeta Filipaj iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Pristup tržištu rada je u Europskoj uniji reguliran za različite skupine osoba različitim zakonodavnim aktima. Za tražitelje međunarodne zaštite reguliran je Direktivom 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. O utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (preinaka). Ideja o omogućavanju pristupa tržištu rada tražiteljima međunarodne zaštite povezana je s ciljem promicanja samostalnosti tražitelja, čak i dok se njihovi zahtjevi obrađuju. To bi doprinijelo i boljim izgledima za integraciju onih kojima će u konačnici biti odobrena međunarodna zaštita.
Članak 15. Direktive osigurava da podnositelji zahtjeva imaju pristup tržištu rada najkasnije devet mjeseci od datuma podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ako nadležno tijelo nije donijelo prvostupanjsku odluku i ako za kašnjenje nije kriv podnositelj zahtjeva.
U praksi, države članice EU-a imaju znatnu fleksibilnost po pitanju pristupa tržištu rada tražitelja međunarodne zaštite. Iako gotovo sve države članice EU-a daju podnositeljima zahtjeva pristup tržištu rada tijekom postupka međunarodne zaštite, razdoblje nakon kojeg se odobrava pristup zaposlenju znato se razlikuje od jedne do druge države članice. Osim toga, neke države članice pristup tržištu rada uvjetuju provođenjem testa tržišta rada.
U Republici Hrvatskoj važeći Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15, 127/17), člankom 61. Uređuje pristup tržištu rada za tražitelje međunarodne zaštite. Tražitelju međunarodne zaštite izdaje se , na njegovo traženje, potvrda o stjecanju prava za rad, koja služi kao dokaz o pravu na rad. Pravo na rad se ostvaruje bez dodatnog ishodovanja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, do izvršnosti odluke povodom zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
Kada se govori o zapošljavanju tražitelja međunarodne zaštite, potrebno je naglasiti i da su tražitelji međunarodne zaštite obuhvaćeni Zakonom o tržištu rada (NN 118/18, 32/20, 18/22), uz uvjet da ministarstvo nadležno za unutarnje poslove nije donijelo odluku o zahtjevu za međunarodnu zaštitu u zakonom propisanom roku, a tražitelj svojim postupanjem nije utjecao na razloge donošenja odluke.
Slijedom navedenog, kako navedena kategorija osoba također ostvaruje pravo na Slobodan pristup tržištu rada, uz ispunjavanje određenih kriterija, cilj panela je približiti publici EU i nacionalni zakonodavni okvir koji se odnosi na pristup tržištu rada tražitelja međunarodne zaštite, kao i dati sliku stanja zapošljavanja tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj.*
Tijekom sastanka prezentiran je i pilot projekt Talent pool za raseljene osobe iz Ukrajine, a potom su članice Mreže međusobno razmijenile novosti, provedene aktivnosti i ostvarene rezultate u razdoblju između dva sastanka Mreže. Izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, gđa Nejra Kadić Meškić predstavila je aktualnosti u provedbi aktivnosti projekta Novi susjedi – uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj na kojem je Centar provedbeni partner Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te suradnju na području integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom s partnerima poput UNHCR-a, Hrvatskog nogometnog saveza, Grada Zagreba i slično. Predstavnice Europske migracijske mreže prezentirale su i Godišnje izvješće o migracijama i azilu za 2022. godinu te predstavile planove Mreže za iduće projektno razdoblje.
Europska komisija je ove godine pokrenula pilot projekt pod nazivom EU baza talenata za raseljene osobe iz Ukrajine, u kojem među ostalim državama EU sudjeluje i Republika Hrvatska.
Baza talenata pomaže u prepoznavanju i mapiranju vještina osoba koje traže posao te olakšava njihovo povezivanje s poslodavcima u Europskoj uniji. Korisnici privremene zaštite moći će lakše pronaći zaposlenje: mogu koristiti bazu talenata za izradu životopisa, prezentiranje svojih vještina i profesionalnog iskustva, ten a taj način iskazati interes za pronalazak zaposlenja u Republici Hrvatskoj.
Pilot inicijativa provodi se putem EURES portala za traženje posla koji okuplja nacionalne urede za zapošljavanje, privatne agencije za zapošljavanje i poslodavce diljem EU-a. Više informacija o EU bazi talenata, kao i načinu prijave u bazu dostupno je na poveznici: https://eures.ec.europa.eu/eu-talent-pool-pilot_en*
*Izvor: Europska migracijska mreža
** Izvor: Europska migracijska mreža