Članovi tima Novi susjedi na konferenciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga i voditeljica projekta Novi susjedi – uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo, gđa. Nejra Kadić Meškić te kulturni medijatori g. Mazen Al Ahmed i g. Zainullah Ibrahimi sudjelovali su u panelima koji
su bili dijelom konferencije Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita – prijenos dobrih praksi na europskoj i međunarodnoj razini koju je 13. i 14. listopada 2022. godine u Zagrebu organizirao Ured za ljudska prava i prava nacionalnim manjina Vlade Republike Hrvatske.

Konferencija je bila platforma za raspravu o različitim aspektima društveno-ekonomske integracije državljana trećih zemalja, s naglaskom na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, iz perspektive donositelja odluka na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te tijela državne uprave i javnih institucija, nevladinih i međunarodnih organizacija, ali i državljana trećih zemalja.

Program konferencije organizirane u okviru projekta INCLuDE – Međuresorna suradnja u osnaživanju državljana trećih zemalja pored uvoda o temi Europski i međunarodni okvir za uključivanje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, činilo je šest panela:

• Uspostava i djelovanje one-stop-shop integracijskih centara,
• Korištenje novih tehnologija za pružanje informacija i usluga u području integracije,
• Lokalne zajednice kao stupovi dugoročne integracije,
• Provedba stručnih praksi i programa mentorstva u privatnom sektoru – perspektiva poslodavaca,
• Zaštita i promicanje mentalnog zdravlja u kontekstu prisilnih migracija,
• Društveno participiranje i inkluzivna uloga lokalnih zajednica.

Kulturni medijator g. Zainullah Ibrahimi sudjelovao je u panelu Korištenje novih tehnologija za pružanje informacija i usluge u području integracije na kojem je ukazao na važnost primjene digitalizacije u upravljaju procesima informiranja državljana trećih zemalja s
naglaskom na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita te izazove u primjeni digitalnih rješenja u slučaju npr. nepismenih osoba, osoba starije životne dobi ili osoba koje nisu tehnološki spretne i slično.

Voditeljica projekta Novi susjedi moderirala je panelom Društveno participiranje i inkluzivna uloga lokalnih zajednica koji je za cilj imao upoznati stručnu javnost s ulogom savjetodavnih organizacija migranata u kreiranju politika i praksi te s primjerima neposrednog djelovanja u
zajednici i zagovaračkim aktivnostima s ciljem promicanja vlastitih prava. Sudionici panela bili su gđa Mirjana Vergaš iz UNHCR ureda u Hrvatskoj koja je predstavila Priručnik Učinkovito uključivanje izbjeglica: participativni pristupi za praktičare na lokalnoj razini, potom gđa Mirela Šavrljuga, savjetica u Vladi i Vladinom uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koje je predstavila aktivnosti suradnje Ureda s državljanima trećih zemalja. Na panelu su svoja iskustva i aktivizam u zagovaranju prava osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom podijelili i g. Semih Adiguzel kao član Savjetodavne skupine državljana trećih zemalja i osoba migrantskog porijekla, gđa Anila Noor, predsjednica New Women Connectors – for inclusion and social justice iz Nizozemske te gđa Hamidat Oladayo iz Panafričkog društva PADUH u Hrvatskoj. Gosti ovog panela bili su i predstavnici Hrvatskog nogometnog saveza (HNS-a) i to voditelj odjela za sigurnost, prevenciju i integritet g. Jurica Jurjević i stručna suradnica za odnose s javnošću gđa Nika Bahtijarević te kulturni medijator u Centru za kulturu dijaloga g. Mazen Al Ahmed govorili su o dosadašnjem iskustvu te planiranim budućih aktivnostima u poticanju integracije kroz sport odnosno nogomet.

“Postoje primjeri dobre prakse u hrvatskom nogometu kad je u pitanju integracija osoba koje su u postupku traženja ili im je odobrena međunarodna zaštita. Hrvatska, nažalost, ima puno iskustva s izbjegličkom populacijom, a hrvatski nogomet je i u posljednjim ratnim zbivanjima u Ukrajini pokazao svoju solidarnost”, rekao je Jurica Jurjević.

“Zahvaljujemo Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Centru za kulturu dijaloga na pozivu na ovu konferenciju, kao i na prilici pobližeg upoznavanja s brojnim inicijativama za uključenje izbjeglica u hrvatsko društvo. Od 2021. godine Hrvatski nogometni savez aktivnije se bavi projektima na području korištenja nogometa za pomoć pri integraciji izbjeglica u lokalne zajednice. Naš prvi projekt na ovu temu bio je usredotočen na poticanje klubova zapošljavanju osoba pod međunarodnom i supsidijarnom zaštitom kroz financijske subvencije, a u okviru pomoći klubovima pri pronalaženju potencijalnih zaposlenika stupili smo u kontakt s Centrom za kulturu dijaloga te njihovim kulturnim medijatorom, g. Mazenom. Zaista nam se svidio njihov neposredan pristup pomoći izbjeglicama u Hrvatskoj te smo iz tog razloga odlučili zajednički aplicirati projekt kroz UEFA-in fond za nogomet i integraciju izbjeglica. Vrlo nam je drago što je Uefa i ove sezone izabrala naš projekt kao jedan od najboljih u Europi te se veselimo što ćemo i kroz njegovim provođenjem imati priliku podržati osobe pod međunarodnom zaštitom koje žele igrati nogomet”, poručila je Nika Bahtijarević.*

Tematski koncept konferencije**

Europska komisija je 24. studenoga 2020. godine predstavila Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje os 2021. do 2027. godine. Vizija ovog europskog integracijskog okvira je osigurati da migranti, ali i građani Europske unije migrantskog porijekla, nesmetano ostvaruju svoja prava i ravnopravno sudjeluju u socioekonomskom životu svojih novih zajednica, ostvarivši pritom svoj puni osobni i profesionalni potencijal, u korist razvoja država članica i Europske unije u cjelini. Integracija je moguća ukoliko strukture prihvata i integracije, s posebnim naglaskom na ulogu lokalnih zajednica, osiguraju preduvjete za društvenu, ekonomsku, političku participaciju migranata, a migranti se, s druge strane, odluče na aktivno sudjelovanje u socioekonomskom razvoju zajednice.

U novom okviru integracije Europske unije navedena su prioritetna područja djelovanja te su predstavljene smjernice i preporuke za unapređenje nacionalnih politika integracije. S tim u vezi, navodi se da je integracija dalekosežan proces za čiji je uspjeh ključno djelovati u svim njezinim fazama, s posebnim naglaskom na ranoj fazi dolaska u društvo prihvata. Nesmetani pristup migranata zajamčenim pravima i uslugama neposredno nakon dolaska u društvo prihvata preduvjet je za sve buduće integracijske ishode.

Također, nakon evaluacije domaćeg okvira za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u skladu su s detektiranim izazovima i smjernicama Europske unije u svim ključnim aspektima, posebice vezano uz potrebu intenziviranja suradnje i jačanja kapaciteta lokalnih vlasti za provedbu prihvata i integracije, uspostavljanje suradnje s osobama pod međunarodnom zaštitom u izradi i provedbi integracijskih politika i praksi, dostupnost zajamčenih usluga te dodatnu podršku pri zapošljavanju i uključivanju u svakodnevni život zajednice.

Uvažavajući međunarodne i domaće preporuke Republika Hrvatska u proteklom je razdoblju znatan napor uložila u osiguravanje  višerazinskog pristupa integraciji osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, kroz formaliziranje suradnje s lokalnim vlastima te kroz
interaktivne edukacijske aktivnosti namijenjene predstavnicima ustanova i organizacije koje djeluju na lokalnoj razini. Djeluje se u sjeru iskorištavanja integracijskog potencijala lokalnih zajednica te jasnijeg prepoznavanja odgovornosti i obveza, kako lokalne razine, tako i
donositelja odluka na nacionalnoj razini, ne zanemarujući pritom nužnost primjene sinergijskog pristupa. Nadalje, kontinuirano se provode aktivnosti informiranja i senzibilizacije opće, lokalne i stručne javnosti o zajamčenim pravima u sustavu integraciji, primjeni antidiskriminacijskih načela te uspješnim modelima međuresorne suradnje, kao i kulturalnim i tradicionalnim posebnostima državljana trećih zemalja i prednosti kreiranja društva dobrodošlice.

No, kroz djelovanje različitih dionika sustava integracije na nacionalnoj i lokalnoj razini detektirana su područja u kojima je potrebno proaktivno djelovati kako bi se ispunili standardi prihvata i integracije na koje se Republike Hrvatska obvezala kao punopravna članica Europske unije.

Izvor fotografija: Samir Cerić Kovačević

* Izvor: Hrvatski nogometni savez – www.hns-cff.hr
** Izvor: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske