Sastanak Koordinacije za azil

Izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, Nejra Kadić Meškić, sudjelovala je na sastank u Koordinacije za azil koji je u organizaciji Hrvatskog pravnog centra održan 28. rujna 2022. godine u prostorijama Hrvatskog crvenog križa.

Tema sastanka bila je Pristup obrazovanju tražitelja međunarodne zaštite, osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom i stranaca pod privremenom zaštitom, a uvod u temu dali su: gđa Vesna Hrvoj-Šic, voditeljica službe za struovno obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, gđa Margareta Gegurović, znanstvena suradnica pri Institutu za migracije i narodnosti, gđa Ana Marinović Radojković, pedagoginja u Osnovnoj školi Gustav Krklec, g. Mitre Georgiev, Senior Protection Assistant pri UNHCR-u Hrvatska, gđa Lana Vučinić, djelatnica Službe za zaštitu migranata pri Hrvatskom Crvenom križu i gđa Nejra Kadić Meškić, direktorica Centra za kulturu dijaloga.

Nakon uvodnih riječi, uslijedila je rasprava o pristupu obrazovanju te izazovima u blagovremenom početku pripremne nastave iz hrvatskog jezika kao i izostanku tečajeva hrvatskog jezika, povijesti i kulture koji značajno usporavaju integracijske procese.
Gđa Kadić Meškić kao voditeljica projekta Novi susjedi istakla je da su osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj uključene u sustav obrazovanja na različitim razinama: u osnovne i srednje škole te visoko obrazovanje na fakultetima te istakla važnost pristupanja
različitim formama obrazovanja poput: formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja.

Odluku o upućivanju u određenu osnovnu ili srednju školu donosi upravni odjel za obrazovanje u županiji/Gradsku ured u suradnji sa školom na temelju dokumentacije o prethodnom školovanju koje učenik ili učenica posjeduju. Škola potom upisuje dijete temeljem odluke učeničkog/nastavničkog vijeća. To vijeće donosi odluku temeljem timske procjene napravljene od školske medicine koja uključuje psihologa, logopeda, doktora školske medicine gdje se procjenjuje psihofizička sposobnost djeteta. Nekada te odluke znače da će dijete koje je starije biti određeno za pohađanje razreda kojeg inače upisuju mlađa djeca.

Učenik osnovne ili srednje škole ima pravo na sudjelovanje u pripremnoj nastavi hrvatskog jezika. Zahtjev za organiziranjem pripremne nastave škola šalje Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Po Rješenju odnosno Odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja škola provodi
pripremnu nastavu, te snosi troškove provedbe pripremne nastave. Odlukom o provođenju pripremne nastave hrvatskog jezika za raseljene učenike iz Ukrajine početak pripremne nastave se ne veže za Odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja kako je to slučaj kod djece
s odobrenom međunarodnom zaštitom već pripremna nastava počinje trenutkom upisa učenika/ce u školu. Pripremna nastava se izvodi se 70 sati nakon čega slijedi testiranje pa potom uglavnom nastavak od još 70 sati hrvatskog jezika nakon čega opet slijedi testiranje.
Ovih 70 sati se u slučaju stranaca pod privremenom zaštitom izvodi dva sata dnevno odnosno 10 sati tjedno pri čemu pri provedbi pripremne nastave u slučaju djece s odobrenom međunarodnom zaštitom u praksi imamo izvedbu nastave u prosjeku od jednom tjedno.
Brojčano ocjenjivanje slijedi nakon položenog ispita iz pripremne nastave iz hrvatskog jezika.

Sukladno iskustvu Centra za kulturu dijaloga u provedbi projekta Novi susjedi – uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo, Centar produženi boravak za djecu nižih razreda osnovne škole smatra ključnim elementom socijalizacije u ranoj dobi,
važnim poticajnim elementom u učenju hrvatskog jezika te nužnim mehanizmom uspješnom savladavanja školskog gradiva i rješavanja domaćih zadataka pri čijoj izradi im često roditelji nisu u mogućnosti pomoći uslijed nedovoljnog poznavanja jezika.
Česti izazovi u školskoj integraciji su nedostatna komunikacija i nerazumijevanje između roditelji i škole uslijed jezičke i kulturološke barijere, upućenost škole u prava djece s odobrenom međunarodnom zaštitom i procedure u ostvarivanju tih prava posebno u slučaju kada škola po prvi puta ima upisano dijete takvog statusa, prepuštenost učenika/ca samima sebi u slučaju provedbe nastave po posebnih propisima za vrijeme pandemije virusa Covid-19, poteškoće u ostvarivanju određenih formi obrazovanja poput informalnog uslijed nemogućnosti financiranja članstva npr. u knjižnicama (dok istovremeno npr. Gradske knjižnice Grada Zagreba imaju besplatnu članarinu za osobe s privremenom zaštitom u Hrvatskoj), financiranje dodatnih i popratnih školskih sadržaja poput izleta, terenske nastave, prehrane i slično. Ključnim dionicima u savladavanju ovih izazova pokazale su se nevladine udruge koje djeluju u području integracije, a koje su most u komunikaciji i građenju povjerenja između roditelja i škole, te učenika/ca i škole.
Gđa Kadić Meškić istaka je i pozitivne primjere koji su rezultat zajedničkih napora i rada Centra za kulturu dijaloga na projektu Novi susjedi poput upisa dvanaestogodišnjeg dječaka s poteškoćama u razvoju po prvi puta u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske, te upis
jedanaestogodišnjeg dječaka s poteškoćama u razvoju po prvi puta u školu i to po prilagođenom programu.
Također, istakla je da je obrazovanje sve djece s odobrenom međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj podržano donacijom školskih torbi opremljenih potrebnim školskim priborom za školsku 2021./2022. i 2022./2023. godinu.