Održana konferencija PROVEDBA INTEGRACIJSKIH MJERA: MOŽEMO LI BOLJE?

U Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici je 29. lipnja 2022. g. u organizaciji Centra za kulturu dijaloga održana konferencija ,,Provedba integracijskih mjera: Možemo li bolje?“. Konferencija je organizirana kao jedna od aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica, s ciljem analize dosadašnjih rezultata procesa integracije kroz projekt ,,Novi susjedi“ kao i prepoznavanja izazova za koje se tek moraju pronaći odgovarajuća rješenja.

Predsjednik Centra za kulturu dijaloga, akademik Aziz Hasanović pozdravnim govorom obratio se prisutnima te istaknuo kako je: ,,Hrvatska je primjer stogodišnje uspješne prakse integracije stranaca u društvo. Povjerenje koje je građeno kroz stoljeća, danas je nužno njegovati i čuvati, a kroz sam proces integracije, naše nove susjede smo dužni upoznati s vrijednostima koje njegujemo. Naravno, izazova je dosta ali važno je da ih se prepozna, analizira i da se na temelju toga kreiraju pravovremeni i adekvatni odgovori na iste.“
Hasanović je zaključno naglasio i odgovor na pitanje u nazivu konferencije ,,Možemo li bolje?“ riječima: ,,Možemo bolje, hoćemo bolje i moramo bolje jer mjesta za napredak uvijek ima.“

Nakon g. Hasanovića, prisutnima se uvodnim govorom obratio i državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova g. Žarko Katić koji je istaknuo projekt ,,Novi susjedi“ kao primjer dobrog partnerstva Ministarstva unutarnjih poslova i nevladinog sektora. ,,U pospješivanju integracije osoba s međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo, Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo je izmjene i dopune Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti čije se usvajanje očekuje na jesen“, kazao je Katić.

Panel konferencije pod nazivom ,,Provedba integracijskih mjera u praksi“ otvorila je izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, gđa Nejra Kadić Meškić na kojem su sudjelovali:
ravnateljica uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske gđa Jasna Vaniček-Fila, zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina gđa Bahrija Sejfić, voditeljica Odjela za integraciju pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske gđa Ana Šutalo, voditelj službe pri Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje g. Mario Zeko te socijalni radnik u Centru za socijalnu skrb Novi Zagreb g. Ivan Jazvić.

Gđa Vaniček Fila je u svom izlaganju navela različite programe i fondove unutar Ministarstva kulture i medija te je tom prilikom pozvala sve nevladine udruge da se prijave na iste i uključe ljude kojima je odobrena međunarodna zaštita. Posebno je istaknula program ,,Ruksak pun kulture“ koji se provodi svake godine već deset godina, te je pritom ukazala na priliku da se u taj program uključe i oni kojima je odobrena međunarodna zaštita.

U svom izlaganju na panelu, gđa Sejfić je navela kako Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina aktivno radi na integraciji stranaca u hrvatsko društvo te kako je Ured koordinativno tijelo za integraciju na nacionalnoj razini. Istaknuvši kako je ured prepoznao važnost da se u procesima integracije pita i strance o tome što bi dodatno potaknulo njihovu integraciju, kreirana je Savjetodavna skupina za integraciju. Članovi Savjetodavne skupine su stranci različitih pozadina, a Skupina predstavlja glas stranaca u kreiranju politika koje se odnose upravo na strance.

Voditeljica Odjela za integraciju, gđa Šutalo je u izlaganju naglasila kako je su žene posebno ranjiva skupina što je prepoznato i u Akcijskom planu Europske unije za integraciju i inkluziju 2021. – 2027. Sukladno tom akcijskom planu, gđa Šutalo je obrazložila kako postoji potreba da se sa ženama dodatno radi kako bi se pospješila njihova integracija u hrvatsko društvo te je ukazala i na to da se ta potreba prenosi i na strateške dokumente na nacionalnoj razini Republike Hrvatske. Kao glavne izazove u provedbi integracijskih mjera istakla je proces readmisije osoba kojima je odobren status azila u Hrvatskoj, kontinuitet u učenju hrvatskog jezika i povezivanju učenja hrvatskog jezika s potrebama tržišta rada, dostupnost vrtića za svu djecu s odobrenom međunarodnom zaštitom vrtićke dobi, sporo priznavanje stečenih kvalifikacija u zemljama podrijetla, pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Voditelj Sektora za međunarodne programe Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, g. Zeko je naveo kako je 55 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom smješteno u 23 stana sukladno pravu na besplatan smještaj prema Zakonu o međunarodnoj i
privremenoj zaštiti Republike Hrvatske. Usto, g. Zeko je dodao kako suradnju s Centrom za kulturu dijaloga smatra neizostavnim elementom u ovom djelokrugu Središnjeg ureda.

U svom izlaganju, g. Jazvić, socijalni djelatnik u Centru za socijalnu skrb Novi Zagreb kazao je kako je Hrvatska do sada postigla veliki napredak u kontekstu integracije, ali da jednako tako drži da prostora za napredak i rad ima. Kao najveći izazov, istaknuo je jezik i potrebu da se novim susjedima omogući kontinuirano učenje hrvatskog jezika kako bi se što brže i lakše integrirali u hrvatsko društvo.

Na panel su također bili pozvani predstavnici Ministarstva zdravstva te Ministarstva znanosti i obrazovanja, no nažalost se nisu odazvali.

Nakon panela, prema programu održan je i dijalog s novim susjedima, u kojem je petero novih susjeda koji su podrijetlom iz Afganistana, Kosova i Sirije a danas žive u Sisku, Karlovcu i Zagrebu podijelilo svoja iskustva integracije u hrvatsko društvo. Novi susjedi kojima je danas Hrvatska dom, u Hrvatsku su došli različitim putevima, kroz program preseljenja, postupkom spajanja obitelji, evakuacijom ili kroz zahtjev realiziran samostalnim dolaskom na teritorij Republike Hrvatske. Novi susjed podrijetlom iz Afganistana u svojem obraćanju gostima, panelistima i panelisticama zahvalio se Republici Hrvatskoj, Centru za kulturu dijaloga te Islamskoj zajednici u Hrvatskoj na pruženoj dosadašnjoj pomoći i zaključno istaknuo kako se smatra dužnim tu pomoć uzvratiti, tako što će postati aktivan sudionik hrvatskog društva kroz svoj profesionalni angažman. U dijalogu s novim susjedima, nekontinuirano učenje hrvatskog jezika istaknuto je kao najveći izazov.

Sentimentalni trenutak cijelog događaja svakako je i obilježavanje prvog rođendana djevojčice Mahšid, koja je jučer napunila prvu godinu te su nazočni to obilježili uz svjećice i tortu te zajedničku pjesmicu svih prisutnih, što je istovremeno i prikaz jedne istinske dobrodošlice.

Izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, gđa Kadić Meškić u zaključku je rekla kako za integraciju važno sinergijsko djelovanje i aktivno uključivanje svih ministarstva i resornih tijela na koje su osobe s međunarodnom zaštitom upućene, te najavila objavu službenih  zaključaka konferencije.