ODNOS MLADIH I IZ U HRVATSKOJ U FOKUSU HRT-OVE EMISIJE EKUMENIZAM I RELIGIJE

CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA U POSJETI EUROPSKOM PARLAMENTU U BRUXELLESU
March 21, 2019
[VIDEO] BALKANSKA OMLADINSKA ŠKOLA U HRVATSKOJ U 2019. GODINI
May 17, 2019

ODNOS MLADIH I IZ U HRVATSKOJ U FOKUSU HRT-OVE EMISIJE EKUMENIZAM I RELIGIJE

Voditeljica Centra za kulturu dijaloga-CKD koji je jedna od institucija Islamske zajednice u Hrvatskoj govorila je mladima i Islamskoj zajednici u Hrvatskoj u HRT-ovoj emisiji Ekumenizam i religije. Kako su upravo mladi često ciljana skupina programa koje provodi Centar za kulturu dijaloga, sadržaj razgovora je bio protkan temama odnosa religije i mladih, važnosti i pažnji koju Islamska zajednica kao religijska institucija pridaje mladima, kako se mladi i Zajednica nose s različitostima, te i temom demografskih kretanja i trenda odlaska mladih.

 

Koja je uloga vjernika u današnjem društvu? Trebaju li biti možda glasniji i istaknutiji u borbi za vrednote?

Uloga vjernika u današnjem društvu jeste da budu vjernici. To za sobom povlači individualnu i opću dobrobit za društvo. Vjernici razvijaju i jačaju vrijednosti koje mogu pozitivno utjecati na društvo, polazeći od moralnih vrijednosti, uvažavanja i poštivanja drugog itd. Postoji jedna izreka koja kaže da jedna religija nije ugrožena ni od čega drugog nego od svojih vjernika koji se ne ponašaju kako bi se vjernici trebali ponašati. Institucionalno djelovanje religijskih zajednica u ohrabrivanju vjernika je bitno, naročito mladih.

Islamska zajednica u Hrvatskoj mlade vidi kao nadu i budućnost a svojim proaktivnim djelovanjem u radu s mladima to i potvrđuje. Mladi su prioritet zajednice a to je vidljivo iz programa i projekata koje provodi za mlade i s mladima. Izdvojeni resursi nekog subjekta su odraz pravih prioriteta tog subjekta, a da su mladi prioritet Zajednice najbolje pokazuju napori i trud Zajednice u radu s mladima. Zajednica je na raspolaganju svojim mladima sa svim svojim kapacitetima.

Mladi su izuzetna snaga i veliki su izazov za budućnost Zajednice. Zajednica u mladima razaznaje svoj put prema budućnosti. Iako njihovo životno razdoblje često karakterizira želja za autonomijom, originalnošću, spontanošću, individualnošću, što ih može ponekad dovesti i do distanciranosti prema institucionalnim oblicima religioznosti, Zajednica je u stalnoj potrazi i prilagodbi novim efikasnim  načinima pristupa mladima. Sveobuhvatan angažman Zajednice u mlade je strategija pristupa Islamske zajednice u radu s mladima.

Islamska zajednica ima tolike stvari reći mladima a mladi imaju tolike stvari reći Islamskoj zajednici. I iz tog razloga, Islamska zajednica i mladi vode stalni dijalog. Taj dijalog se neprestano događa i pomaže razmijeniti vrijednosti koje imaju obje strane. Taj dijalog između Islamske zajednice i mladih, a koji se vodi islamskim vrijednostima, dovodi mlade do spoznaje i postaju svjesni činjenice da oni čine Islamsku zajednicu, da to je to njihova Zajednica i da su pozvani u njoj duhovno rasti i razvijati se kako bi s vremenom oni sami preuzeli odgovorne službe u Zajednici i u građanskom društvu.

Mladi muslimani i muslimanke u Republici Hrvatskoj jesu religiozni a napori Islamske zajednice jesu da vlastitu vjeru žive unutar institucije, da budu bliski sa Zajednicom, da se osjećaju dijelom Zajednice i da ne prave raskorak između životnog iskustva i vjere, profesionalnog usmjerenja i vjere, svakodnevnog života i vjere.

Kada govorimo  o mladima i Islamskoj zajednici, bitan nam je odnos s obje strane: mladih prema Zajednici i Zajednice prema mladima.

Islamska zajednica radi mnogo više od toga da mladi u džamiju dolaze samo na namaz, odnosno molitvu. Islamska zajednica je inkulturirana u današnje vrijeme i zna odgovoriti na duhovne potrebe današnjeg čovjeka, što mladi traže i očekuju. Mladi djelovanje Islamske zajednice u suvremenom svijetu vide pozitivnim i integrativnim u hrvatsko društvo.

Islamska zajednica pridaje posebnu važnost dobi mladosti kao jednom od ključnih razdoblja svakog čovjeka. Mladi čovjek osobito u doba adolescencije neizbježno prolazi razdoblje u kojem preispituje sve do tada usvojene vrijednosti i preraspoređuje njihov hijerarhijski red. Doba mladosti rađa relativno trajan stav i odnos prema društvu, pa i religiji. Upravo zato Islamska zajednica sa velikom pozornošću prati razvoji put mladih te svojim instrumentima nastoji utjecati na izgradnju pozitivnog odnosa i raspoloživosti za potrebe mladih. Rezultat je redovito, jednak uloženom naporu. Islamska zajednica se ne zadovoljava deklarativnim izjavama i opomenama, već mladima daje prostor za dijalog i odgovara svojim programima na njihove prepoznate potrebe. Zanimljivo je, i nama sasvim normalno jeste da mladi sudjeluju u dizajniranju i kreiranju programa koje Islamska zajednica provodi za njih.

Samo neki od programa Islamske zajednice u Hrvatskoj u radu s mladima kroz zajedničke napore s Uredom za da’wu i mladež, Vjersko-prosvjetnom službom Mešihata IZ u Hrvatskoj i Centrom za kulturu dijaloga-CKD su: Balkanska omladinska škola, Proljetna škola islama, Susreti islamske mladeži, Omladinski klub mladih, Druženje mladih uz Kur’an, studijske posjete drugim medžlisima u tuzemstvu i inozemstvu, Ramazanski programi za mlade, Natjecanja za mlade, i slično.

 

Je li naše društvo tolerantno prema različitima, ali i prema vjernicima koje se često etiketira kao nazadne?

Društvo različitosti ili društvo koje zna poželjeti dobrodošlicu različitostima je proces u stalnom stvaranju. Različitosti su neizbježne i prirodne. One za sobom nose pretpostavke i predrasude na čijoj percepciji se mora raditi kako različitosti ne bi prerasle u fazu sukoba. Društvo tolerantno prema različitostima ovisno koliko mi radimo na razbijanju predrasuda. Pa tako je tolerantnije prema nekim različitostima, a prema nekima je manje tolerantno. Religija ima značajno ulogu u razbijanju predrasuda zasnovanih na različitostima u svim oblastima jer vjera prva potencira i promovira dijalog, razgovor, razumijevanje, suosjećanje, ljubav. A kada govorimo o religijskim predrasudama, uloga religijskih institucija je time i veća. One su te koje trebaju graditi i jačati međureligijski dijalog i sudjelovati kako u procesima poticanja razumijevanje i dijaloga kada se pojave neke netrpeljivosti zbog razlika, ali jednako i u procesima pomirenja i rješavanju sukoba ukoliko do sukoba nažalost dođe.

S misijom institucionalnog i strateškog jačanja i njegovanja međureligijskog i međukulturalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj ali i šire, Islamska zajednica u Hrvatskoj osnovala je Centar za kulturu dijaloga koje je jedna od njenih institucija.

Konzervatizam je, ukratko, politička i društvena filozofija koja promiče zadržavanje tradicionalnih institucija u kontekstu kulture i civilizacije. U središtu konzervatizma je obitelj, vjera, domovina. Muslimani u Hrvatskoj su oni što vjeruju u tradicionalne i religijske vrijednosti, te im je prihvatljivo i normalno da društvo i tehnologija ide naprijed pa s vremenom dolazi i do promjena u društvu. Živimo u skladu s vremenom u kojem živimo. Ne možemo žrtvovati napredak da bi zadržali svoju dogmu društvenih vrijednosti.

Pridržavanje i poštivanje religijskih uvjerenja nije u sukobu s društvenim napretkom. I to kao takvo nije ni logično. Vjera je tu da nam olakša sve te procese, a islam naročito podržava učenje, znanost, i svaki oblik napretka i boljitka.

Ukoliko mladi muslimani i nose etiketu konzervativaca, to samo upućuje na nedovoljno poznavanje islama, što nas vraća na važnost prakticiranja dijaloga, a Islamska zajednica sa svojim aktivnostima u tom smjeru i djeluje.

 

Mnogo je mladih iselilo iz naše zemlje. Taj se trend nažalost nastavlja. Što bi prema Vašem mišljenju trebalo učiniti da se taj trend zaustavi. Je li vama palo napamet da iselite iz Hrvatske?

Zaustavljanje tog trenda treba set politika koje uključuju proaktivna demografska politika, povjerenje u pravnu državu, poboljšanje ekonomskih pokazatelja, bolja socijalna politika, te općenito promjena društvene klime.

Mladi trebaju bolje uvjete za život. Trebalo bi se odgovoriti na njihove potrebe i učiniti im život ovdje ugodnijim za život. Trebali bi ovdje vidjeti perspektivu i priliku za razvoj, napredak, rast, profesionalni uspjeh, priliku za zasnivanje obitelji, perspektivu za svoju djecu, itd. Sve dok recimo studiraju a ne vide perspektivu u zapošljavanju ili primanjima koja će im osigurati životne uvjete koje priželjkuju dostići svojim radom, onda to upućuje na potrebu za djelovanjem i mijenjanjem uvjeta i percepcije.

Većina mladih muslimana i muslimanki sebe vidi u Hrvatskoj. To je znakovito i svi stakeholderi zajedničkim snagama bi trebali djelovati da institucije i društvo što bolje odgovore potrebama mladih. Tu i religijske institucije imaju značajnu ulogu te su na raspolaganju mladima kada imaju  dileme oko odlaska. Mladi u donošenju ovakvih odluka i razmatranju različitih opcija, često se konsultiraju i s imamima i mualimama, odnosno vjeroučiteljima.

CCD
CCD

Comments are closed.